| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
.png){kind=small}
Kinč nije kič!
Da kinč nije kič članovi Etno-skupine uvjerili su se na radionici izrade kinča u četvrtak, 23. studenoga predvođeni kreativkom Astrid Šinković. Astrid nam je pokazala kako nastaju cvjetovi od krep-papira, a na koji način ružice. Ubrzo smo s lakoćom počeli izrađivati ukrase te popunjavati kutiju. Ljepota boja svjedoči o bogatstvu materijalne baštine Turopolja. Što je kinč?
„U velikoj grupi zimskih običaja posebno se izdvajaju oni božićno-novogodišnji, s prepoznatljivim elementom kićenja zelenila. Uz danas najraširenije božićno drvce, na području sjeverozapadne i središnje Hrvatske, ali i šire, primjerice, u Sloveniji i Austriji, nekoć je omiljen bio i tradicijski ukras izrađen od zelenih grana poznat pod lokalnim nazivima kinč ili cimer. ►
Obično se postavljao iznad stola ili u kutu sobe, pričvršćen o strop. Izrađivao se od prepletenih zimzelenih grana i drugog zelenila te ukrašavao nakitom izrađenim od šarenog papira, najčešće ružama i lancima, Jabukama božićnicama, pozlaćenim ili posrebrenim orasima, ukrasima izrađenim od slame, svilenim bombonima i keksima – istim onima koji su se koristili za ukrašavanje božićnog drvca. Kinč je i lokalni naziv za sav kod kuće izrađen, uglavnom papirnati tradicijski nakit.“
Drago nam je osluškivati tradiciju te se radujemo da ćemo obogaćeni novim znanjima i vještinama ukrasiti unutrašnjost škole. (D.A.)
Ovako je kinč nekad izgledao...
Pošalji prijatelju
